Općenito o Robnim burzama

Burze  vuku porijeklo iz srednjovjekovnih sajmova, koji su postojali u svim važnijim  lučkim gradovima u Europi, a ponajviše u talijanskima. Prve prave burze spominju se u XII. st., npr. burza u Lyonu. U početku su burze bile mjesta na kojima su se trgovci sastajali radi međusobnog sklapanja trgovačkih poslova s robom, a poslije i radi poslova s mjenicama i obveznicama. S vremenom trgovci organiziraju posebne ustanove u kojima održavaju stalne sastanke i sklapaju ugovore u trgovanju robom i vrijednosnim papirima. Čini se da se izraz burza počeo upotrebljavati za trgovačke sastanke održavane krajem XIV. st. u kući obitelji Van der Burse iz Bruggea (na kući se nalazio obiteljski grb s dvije kožne torbe – vreće; talijanski borsa). Iz Bruggea (Brugesa) trgovci se sele u Antwerpen, gdje je gradska uprava 1531. sagradila burzovnu palaču. London organizira burzu 1566–70. pod nazivom The Royal Exchange. U XVII. st. glavne burzovne transakcije koncentrirane su u Amsterdamu, gdje započinje trgovanje dionicama. Nakon što su francuzi zauzeli Amsterdam glavna burza postaje ona u Frankfurtu na Majni. Pariz dobiva burzu 1702. Burze u Philadelphiji i New Yorku osnovane su potkraj XVIII. st. U Hrvatskoj je 1918. osnovana Zagrebačka burza za robu i vrednote (ukinuta 1946). Zagrebačka burza vrijednosnih papira osnovana je 1991. Burza (njemački Börse < nizozemski beurs; talijanski borsa), trgovačka ustanova, stalno specijalizirano tržište na određenome mjestu u određenoj zgradi u kojoj se po posebnim pravilima i uzancama trguje novcem, devizama, vrijednosnim papirima i određenim tipiziranim, standardiziranim i kategoriziranim robama i uslugama. Na burzi se trguje isključivo zamjenjivom ili  fungibilnom robom, što znači da roba nije fizički prisutna. Direktno sudjelovanje kupaca i prodavača na burzi nije moguće, nego se poslovi obavljaju preko ovlaštenih posrednika – burzovnih agenata.

Podjela burzi prema imovinsko-pravnom statusu:

  • Javne burze,  posluju po odobrenju i uz nadzor državnih organa. Osnivanje i način poslovanja propisuje država te su pod izravnim nadzorom ovlaštenih tijela državne vlasti
  • Privatne burze, posluju kao privatno dioničko društvo, Javnopravne institucije, kojima upravlja sindikalna komora burzovnih posrednika

Podjela prema objektu sa kojim se trguje na burzi:

  • Robne burze (trgovanje gotovim proizvodima)
  • Burze vrijednosnih papira (trgovanje dionicama, obveznicama i ostalim vrijednosnim papirima)
  • Novčane burze (trgovanje stranim/međunarodnim valutama)

Podjela roba sa kojima se trguje na robnoj burzi:

  • Poljoprivredni proizvodi
  • Stoka
  • Energenti
  • Metali (industrijski i plemeniti)

Na robnim burzama (engl. commodities exchange) prodaje se roba po standardnoj oznaci burze (u kojoj su izražena sva obilježja te robe), u odgovarajućim lotovima (količinama), tako da je svaka nova isporuka istovjetna prethodnoj. To znači da na robnoj burzi trguje bez nazočnosti roba, umjesto sa robama trguje se zapravo sa ugovorima koji predstavljaju ekvivalent tih roba. Glavni cilj burze je povećanje transparentnosti tržišta, veća efikasnost, manji troškovi te povećana zaštita od manipuliranja tijekom trgovanja.